Kako se može izbeći virusni proliv

Urša Jarc, mag. farm.
Najčešći uzročnici virusnih proliva su norovirusi, rotavirusi i adenovirusi koje možemo uneti u gastrointestinalni sistem zajedno sa hranom, vodom ili kroz usta prljavim rukama.
Sprečite širenje rotavirusa

Količina virusa kod crevnih viroza, za razliku od većine bakterijskih infekcija, je mala. To znači da je za zarazu potrebna mala količina virusa. Kod pojave proliva uzrokovanih norovirusima mogu da se zaraze cele grupe dece u vrtićima, korisnici domova za stara i nemoćna lica, svi članovi porodice itd.

Zarazi su podložne osobe svih starosti. Bolest može biti opasna za ranjiviju populaciju, kao što su mala deca, starije osobe, hronični bolesnici i trudnice. Proliv i povraćanje iscrpljuju zaraženu osobu, ali najveća opasnost ipak preti od dehidracije.

Kako sprečiti širenje zarazne crevne viroze?

1. Pravilna higijena ruku.

Ruke treba temeljito prati sapunom i tečnom vodom bar 20 sekunda, pre svega posle upotrebe toaleta, menjanja pelena, pre jela i pre pripreme hrane. Ako čista voda nije dostupna, preporučujemo upotrebu mokrih higijenskih ili dezinfekcionih maramica na bazi alkohola. Pravilno pranje ruku treba naučiti i naše najmlađe.

2. Pažljiva priprema i spremanje namirnica.

Treba paziti da ne dođe do unakrsne zaraze namirnica mikroorganizmima. Kuhinjske daske, noževe i druga pomagala treba upotrebljavati odvojeno za sirove i za kuhane namirnice.

3. Toplotna obrada.

Većina mikroorganizama štetnih za zdravlje može se uništiti grejanjem na temperaturi iznad 70 °C. Meso treba pravilno toplotno obraditi, a voće i povrće pre konzumiranja temeljito oprati u tečnoj vodi.

4. Bezbedna upotreba pitke vode.

Za piće i umivanje treba da se upotrebljava samo bezbedna pitka voda iz kontrolisanih izvora. U Srbiji je voda iz česme bezbedna, no ako otputujete u egzotične krajeve, preporučuje se upotreba flaširane vode.

Kod proliva je važan unos vode

5. Održavanje čistoće.

Treba redovno čistiti, provetravati i dezinfikovati sanitarne i druge potencijalno zagađene prostorije i površine. Ako je član porodice zaražen virusnim prolivom, treba upotrebljavati odvojene tanjire, čaše ili pribor. Isto tako treba upotrebljavati odvojene peškire.

6. Razborito odlaganje otpadaka.

Upotrebljene pelene i krpe zaprljane izlučevinama treba odlagati u plastične vrećice i čvrsto ih zatvoriti jer se virusi šire kapljicama. Višekratne pelene i tkanine treba da se peru u veš mašini na visokoj temperaturi.

7. Bolesna deca treba da ostanu kod kuće.

Deca koja povraćaju ili imaju proliv ne smeju da idu u vrtić ili školu. Bolesnici su najviše zarazni jer se sa stolicom izlučuje najviše štetnih mikroorganizama. Pošto su bolesnici zarazni već dan ili dva pre pojave simptoma ili su samo prenosnici virusa, virusni proliv je često uzročnik epidemije proliva u vrtićima, školama ili domovima za stara i nemoćna lica.

Proliv i povraćanje iscrpljuju pacijente, ali najveća opasnost ipak preti od dehidratacije.

 

8. Vakcinisanje može da spreči zarazu!

Na raspolaganju je živa, oslabljena vakcina protiv rotavirusa za odojčad. Vakcina je veoma efikasna kod sprečavanja zaraza uzrokovanih najčešćim tipovima rotavirusa. Istraživanja su pokazala da vakcinisanje sprečava više od 80% svih zaraza rotavirusom i više od 90% ozbiljnih zaraza rotavirusom. Pri vakcinisanju protiv zaraza uzrokovanih rotavirusom ne može se govoriti o kolektivnoj zaštiti jer ni posle prebolele bolesti ni posle vakcinisanja ne postoji trajan imunitet te se rotavirusima može zaraziti više puta.

Neke probiotske kulture koje smanjuju trajanje virusnog proliva preporučuju se i kao preventivna zaštita, a ne samo kod pojave proliva. Pomažu i kada postoji velika verovatnoća infekcije, na primer ako odlazite na egzotično putovanje ili ako se razboleo član vaše porodice ili dete u vrtiću. U slučaju pojave crevne viroze u vašoj okolini, preporučuje se preventivna upotreba dokazano efikasnihprobiotskih kultura, među kojima je i Lactobacillus rhamnosus GG.

Izvori:

  1. Driska in bruhanje kot posledica okužbe črevesja. NIJZ, 2015. Dostopno na www.nijz.si/sl/driska-in-bruhanje-kot-posledica-okuzbe-crevesja (13. 10. 2017)
  2. Tedensko spremljanje prijavljenih virusnih črevesnih bolezni. NIJZ, 2017. Dostopno na www.nijz.si/sl/tedensko-spremljanje-prijavljenih-virusnih-crevesnih-bolezni (13. 10. 2017)
  3. Rotavirusne okužbe in cepljenje: Vprašanja in odgovori. NIJZ, 2016. Dostopno na www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/uploaded/rotavirusi_vpr_in_odg_za_splet_2016.pdf (13. 10. 2017)
back to top