Upotreba antibiotika kod odraslih – Antibiotici, ishrana i oporavak

Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn.
Antibiotici su lekovi koji omogućavaju snažnu odbranu organizma od patogenih bakterija. Dobro je poznato da kod virusnih infekcija antibiotska terapija ne pomaže, međutim, kad je reč o bakterijskim infekcijama, moderna antibiotska terapija je veoma napredovala. Naime, danas se antibiotici koriste ciljano, a lečenje je vrlo efikasno i sve kraće traje.
Antibiotici, ishrana i proliv

Kako možemo pomoći telu u borbi protiv infekcija?

Pitanje je šta sami za sebe možemo da uradimo i kako svom telu možemo da pomognemo u borbi protiv infekcije. Kada telo napadnu bakterije, javlja se upala, odnosno nastaje upalni proces, što podstiče imuni odgovor organizma. U tom trenutku, telu u borbi protiv patogenih bakterija možemo značajno da pomognemo pravilnim izborom namirnica.

Često usled mučnine, povraćanja, proliva i bolova gubimo apetit i vrlo loše se hranimo; ishrana tada uglavnom uključuje hleb ili dvopek, suve grickalice, keks i slatke čajeve, zbog čega organizam ne dobija ono što mu je najviše potrebno i tako se dodatno iscrpljuje. Slatki čajevi čak mogu dodatno pojačati dijareju nastalu usled infekcije i/ili antibiotske terapije.

Važna je ishrana

Antioksidansi iz hrane će znatno smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i podstaći proizvodnju IgA-antitela, koja su imuni odgovor na infekciju. Proantocijanidini, polifenoli i pojedini mikronutrijenti poput vitamina C, vitamina E, vitamina B-grupe, cinka i magnezijuma će dodatno očuvati tkiva koja su se usled infekcije i uzimanja antibiotika oštetila i pomoći im u regeneraciji

Izvori navedenih nutrijenata su u prvom redu voće, naročito bobičasto voće poput kupina, malina, borovnica, ribizli i aronije, i zeleno lisnato povrće poput zelene salate, spanaća, blitve i kelja. Ove namirnice se mogu kombinovati i u smutiju koji se tokom dana može pijuckati, što neće opteretiti gastrointestinalni sistem, a daće organizmu velike doze hranjivih sastojaka, fitonutrijenata i vlakana.

Antioksidansi iz hrane će znatno smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i podstaći proizvodnju IgA-antitela, koja su imuni odgovor na infekciju.

Antibiotici i neželjena dejstva

Nažalost, iako leče i spasavaju živote, antibiotici imaju neka neželjena dejstva. Jedno od najpoznatijih je proliv. Proliv se javlja usled delovanja antibiotika na pojedine korisne crevne bakterije koje se prirodno nalaze u gastrointestinalnom sistemu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj meri pomažu probiotski dodaci ishrani.

Jedan od najispitivanijih i najefikasnijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih ćelija). Savetuje se uzimanje probiotika pre, tokom i posle terapije antibiotikom, jer se na taj način najviše umanjuje negativni efekat antibiotika na crevnu mikrofloru, a neželjena dejstva su blaža i kraće traju.

Suplementacija probiotika nije važna samo zbog uspostavljanja ravnoteže u gastrointestinalnom sistemu. Dobro je poznato da probiotici imaju snažno imunomodulatorno dejstvo koje je prepoznato na nivou crevne sluzokože, gde onemogućavaju vezivanje i razmnožavanje patogenih bakterija, ali i na nivou čitavog organizma jer pojačavaju odbrambeni odgovor tela. 

Proliv se javlja usled delovanja antibiotika na pojedine korisne crevne bakterije koje se prirodno nalaze u gastrointestinalnom sistemu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj meri pomažu probiotski dodaci ishrani.

Prehrambene smernice tokom infekcija

Najnovije smernice vezane za ishranu kod infekcija podstiču što je više moguće balansiranu i raznovrsnu ishranu. Preporučuje se konzumacija sve hrane, a kad je reč o mleku i mlečnim proizvodima, naglasak se stavlja na one fermentisane poput acidofila, kefira, jogurta i kiselog mleka; svakako treba imati na umu da konzumacija ovih proizvoda u većim količinama može da pojača proliv i zbog toga se u prvom redu savetuje uzeti probiotik.

Međutim, često usled malaksalosti, nedostatka apetita i mučnine osoba ne može da unese dovoljno hranljivih sastojaka, a s druge strane ljudsko telo u borbi protiv infekcije troši više sopstvenih zaliha nego je uobičajeno. Tada nije na odmet uzeti i multivitaminsku suplementaciju koja sadrži pojačanu dozu vitamina C (oko 500 mg na dan), vitamin E i cink kao najjače antioksidanse i nutrijente koji učestvuju u mnogim imunim reakcijama.

Jedan od najispitivanijih i najefikasnijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih ćelija). Savetuje se uzimanje probiotika pre, tokom i posle terapije antibiotikom, jer se na taj način najviše umanjuje negativni efekat antibiotika na crevnu mikrofloru, a neželjena dejstva su blaža i kraće traju.

Suština ishrane tokom akutne bakterijske infekcije je svakodnevno snabdevanje organizma svim potrebnim nutrijentima. Na taj način telo neće iscrpeti sve svoje rezerve i malaksati, već će imati snage da pravilno i snažno odgovori na infekciju, pa će se nakon infekcije vrlo brzo oporaviti i time, biti mnogo otpornije na nastanak novih bolesti.

back to top