Pravo vreme za zdrave bakterije

Sara Šipicki, mr ph.
Da li ste se ikad pitali kako bi, pored pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, mogli da regulišete svoje varenje i otklonite određene tegobe s varenjem? Sigurno jeste, a postoji i pravi način za to – korišćenje probiotika. Oni su još u 20. veku otvorili potpuno novo područje biomedicine u kojem se neprestano pronalaze nova otkrića, ali i kroz brojne studije potvrđuju već postojeća.
Kada i zašto uzimati probiotike

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) definicija probiotika je „živi mikroorganizmi koji, kada se uzimaju u odgovarajućim količinama, obezbeđuju zdravstvene korist za domaćina“. Probiotike često nazivamo i zdrave ili korisne bakterije.

Crevna mikrobiota

Naša creva su domaćin bilionima bakterija koje su veoma raznovrsne. Jednom rečju, naziv za te brojne bakterije je mikrobiota, odnosno crevna mikrobiota. Možda ćete naići i na naziv mikrobiom, koji označava ukupni genetski materijal svih mikroorganizama koji se nalaze u našem gastrointestinalnom sistemu.

Naša mikrobiota se bori protiv štetnih bakterija i služi kao podrška u pružanju otpornosti na njih, deluje na imuni sistem i pomaže u varenju hrane, ali takođe utiče na bihevioralne i neurološke funkcije, što su pokazale nedavne studije.

Na naše bakterije u crevima može da utiče naš stil života. U velikoj meri to je ishrana, zatim fizička aktivnost, razni virusi i infekcije koji nas mogu zahvatiti, ali i stres, koji je u današnje vreme saputnik svakog modernog čoveka. Usled svega navedenog nastupaju promene u sastavu i raznolikosti crevnog mikrobioma.

Broj bakterija u našim crevima može da se smanji i uzrokuje crevni disbalans, kao i da izazove gastrointestinalne tegobe poput dijareje, zatvora, usporenog varenja, nadutosti i grčeva ili drugih zdravstvenih problema. Zato je izuzetno važno održavati crevnu ravnotežu koju odlikuje pravi odnos između zdravih i štetnih bakterija.

Kada se preporučuje uzimati probiotike?

  • Kada želimo imati regulisano varenje
  • Kada je verovatnoća gastrointestinalnih tegoba veća
  • Kada uzimamo antibiotike
  • Kada idemo na putovanje
  • Kod pojave rotavirusa
  • Kada nam je ishrana neizbalansirana
  • U starijoj dobi, kada je varenje usled fiziologije organizma usporenije
  • Kada smo u češćem kontaktu sa ljudima u zatvorenom području, na primer zimi, i to u školama, vrtićima, kancelarijama i trgovačkim centrima
  • Kada se naši gastrointestinalni problemi često ciklički pojavljuju i ne prestaju

Zašto bi trebalo da uzimamo probiotike kada koristimo antibiotike?

Antibiotici su kao dvostruka oružja. Zadatak im je da unište patološke mikroorganizme ili mikrobe koji su pokrenuli određenu bakterijsku infekciju. Međutim, oni nisu selektivni pa će usput da razore i zdrave mikrobe u crevima. Taj čin će izazvati disbalans crevne flore i razmnožavanje neželjenih mikroorganizama.

Da se to ne bi dogodilo, uvek se preporučuje da se uz antibiotik uzme i probiotik, ali uz odgovarajući vremenski razmak. Zdrave bakterije iz probiotske kulture takmičiće se sa štetnim bakterijama za mesta u našim crevima i za nutrijente, povećaće broj i raznovrsnost bakterija, obezbediti dalju ravnotežu i sprečiti bilo kakve gastrointestinalne tegobe.

Antibiotici takođe uništavaju dobre bakterije u crevima, pa se preporučuje uzimanje probiotika sa antibiotskom terapijom. Oni obezbeđuju ravnotežu u crevima i sprečavaju moguće probavne probleme.

 

Sezonalnost i gastrointestinalne tegobe

Toplije i vlažnije vreme, kao i visoke temperature omogućavaju lakše razmnožavanje bakterija, zbog čega se gastrointestinalne tegobe poput proliva češće javljaju tokom prolećnih i letnjih meseci. Tako je i sa virusima – kod nekih je uočena sezonska specifičnost pojave, a drugi se pojavljuju nezavisno od godišnjeg doba.

Rotavirus

Na globalnom nivou skoro sva deca do svoje pete godine života najmanje jednom se zaraze rotavirusom, međutim, to je najznačajniji uzročnik akutnog infektivnog proliva kod dece u uzrastu od šest meseci do dve godine života. Rotavirus se uglavnom javlja u zimskim mesecima, a od njega mogu da obole i odrasli.

Proliv i povraćanje prati veliki gubitak tečnosti koji može da izazove dehidrataciju; zbog toga se za sprečavanje virusne infekcije preporučuje nadoknada tečnosti i elektrolita, uzimanje dokazano efikasne probiotske kulture i dobra higijena, pre svega ruku.

 Izaberite odgovarajuću probiotsku kulturu koja će odgovarati svim potrebama tela.

Putovanja

Tokom putovanja, promena rutine i svakodnevnih aktivnosti, kao i prilagođavanje na novu ishranu mogu da izazovu tegobe sa varenjem, zbog čega se preporučuje uzimanje probiotske kulture i nedelju dana pre odlaska na put.

Pored gore obrađenih indikacija poremećeno varenje sa pratećim tegobama poput grčeva i nadutosti može da se javi u starijoj životnoj dobi; usled nekvalitetne ishrane koja je nažalost posledica životnih navika u ovo ubrzano moderno vreme; usled svakodnevnog pojavljivanja stresnih situacija i kod češćeg ljudskog kontakta, od kojega ne možemo da pobegnemo.

Cilj kojem težimo kad smo pod pritiskom svih ovih problema može se svesti na dve reči – regulisano varenje, a adekvatno rešenje za to će uvek biti probiotik. Probiotske kulture se međusobno razlikuju i zato je izuzetno važno pažljivo odabrati odgovarajuću probiotsku kulturu koja će zadovoljiti sve potrebe organizma.

Najistraženiji probiotik, koji je dobar, efikasan i klinički dokazan izbor za sve gore navedene tegobe je upravo Lactobacillus rhamnosus GG. Uz jednostavno uzimanje 1x dnevno LGG je siguran za korišćenje i tokom šest meseci.
 

Izaberite pravi put do regulisanog varenja!

back to top