ANTIBIOTICI I GASTROINTESTINALNE TEGOBE

Primena antibiotika potrebna je za lečenje mnogih bakterijskih infekcija. Antibiotici (naziv dolazi od izraza »anti bios« i znači »protiv života«) uništavaju loše, ali i dobre bakterije. Tegobe sa varenjem mogu se pojaviti čak kod svake treće osobe koja se leči antibiotikom.
Antibiotici i probavne tegobe

Uzimanje antibiotika smanjuje broj bakterija zdrave crevne mikroflore. Počinju da dominiraju bakterije koje su rezistentne na antibiotike, i koje su štetne i uzrokuju tegobe sa varenjem.

S obzirom na terapijsku širinu delovanja, antibiotici se dele na:

  • antibiotike uskog spektra (uništavaju samo jednu vrstu bakterija)
  • antibiotike širokog spektra (uništavaju više vrsta bakterija)

Najčešće tegobe sa varenjem javljaju se kod antibiotika širokog spektra dejstva koji kao aktivni sastojak sadrže:

  • amoksicilin
  • amoksicilin i klavulinsku kiselinu
  • klindamicin
  • različite cefalosporinske antibiotike

Zbog mogućnosti crevnih tegoba tokom uzimanja antibiotika savetuje se uzimanje testiranih probiotskih kultura od prvog dana primene antibiotika, tokom čitavog trajanja lečenja antibioticima i najmanje jednu nedelju posle prestanka lečenja antibioticima.

Da li ste znali?

Proliv može pogoditi i do 40% pacijenata koji uzimaju antibiotik.

Neželjena dejstva kod uzimanja antibiotika

Svaki lek (ne samo antibiotik) može da ima neželjena dejstva koja su uglavnom blaga i prolazna. Što je veći spektar delovanja antibiotika, veći je uticaj na crevnu mikrofloru, a samim tim i veća verovatnoća štetnih neželjenih dejstava. Naime, antibiotici ne razlikuju loše i korisne bakterije i zbog toga mogu da naruše ravnotežu mikroba u crevima.

Neželjena dejstva kod uzimanja antibiotika

Zato su najčešća neželjena dejstva tokom primene antibiotika uglavnom tegobe s varenjem, npr.:

  • proliv
  • bolovi u stomaku
  • nadutost
  • slabija otpornost organizma

To su uglavnom blage do umerene smetnje, a ređe se mogu pojaviti vrlo teške tegobe – pseudomembranozni kolitis, koji nastaje usled povećane pojave bakterije Clostridium difficile.

Da li ste znali?

Za probiotski soj Lactobacillus rhamnosus GG istraživanja su pokazala da smanjuje učestalost gastrointestinalnih tegoba usled primene antibiotika za 65%.

Ako su tegobe sa varenjem umerene do teške, ponekad pacijenti pre vremena prestanu da uzimaju antibiotike, čime se smanjuje njihova efikasnost i povećava bakterijska otpornost na antibiotike. Međutim, oštećena crevna mikroflora takođe može da izazove razvoj sindroma razdražljivog creva.

Istovremena primena preporučenih probiotika sa antibioticima omogućiće da se kod pacijenata ne pojave tegobe sa varenjem i da završe lečenje antibiotikom. Time se povećava uspešnost lečenja infekcije i smanjuje mogućnost razvoja rezistentnosti na antibiotike.

Nekoliko kratkih uputstava za doziranje

Tokom uzimanja probiotika treba voditi računa o tome da je reč o bakterijama i da su osetljive na antibiotike. Zato je između doze antibiotika i probiotika najbolje napraviti interval od najmanje dva sata.

Probiotiki lajšajo prebavne težave zaradi antibiotikov

Pošto efekti antibiotika na mikrofloru mogu da traju i nakon prestanka uzimanja antibiotika (poput pojave proliva), preporučuje se da nastavite uzimati probiotike najmanje nedelju dana posle završetka terapije antibioticima, pa i duže.

Važno je odabrati kvalitetne i dokazano efikasne probiotske bakterije. Jedna od njih je Lactobacillus rhamnosus GG, za koju su istraživanja pokazala da smanjuje učestalost tegoba sa varenjem uzrokovanih upotrebom antibiotika za 65%.

Literatura i izvori:

  • Floch et al: Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
  • Guarino et al: European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
  • Guarner et al: World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
  • Jernberg et al: Long-term impacts of antibiotic exposure on the human intestinal microbiota. Microbiology. 2010 Nov; 156(Pt 11):3216-23.
  • Orel: Intestinal microbiota, probiotics and prebiotics: comprehensive textbook for health professionals. Institute for Probiotics and Functional Foods, Ljubljana, 2014. 146-161.
  • Vanderhoof et al: Lactobacillus GG in the prevention of antibiotic-associated diarrhea in children. J Pediatr. 1999 Nov;135(5):564-8.
back to top